Ko je nekome dužan, a ne plaća, drugoj strani preostaju uglavnom dva pitanja: čime mogu da dokažem dug i da li je prošlo vreme u kome se dug još može tražiti. Od odgovora zavisi koji je put naplate razuman. Tekst je opšti informativni pregled, a ne savet za konkretan slučaj.
Šta imate u rukama
Pre bilo kog koraka vredi sabrati ono čime se potraživanje dokazuje: ugovor, račun, otpremnicu ili drugi dokaz o isporuci, prepisku, potvrdu o delimičnoj uplati. Potrebno je znati i kada je potraživanje dospelo. Ako rok za ispunjenje nije određen, dužnik prema Zakonu o obligacionim odnosima dolazi u docnju kada ga poverilac pozove da ispuni obavezu, a ko zadocni sa novčanom obavezom duguje, pored glavnice, i zateznu kamatu.
Opomena: čemu služi, a čemu ne
Pismena opomena je način da se dužniku jasno kaže šta se i do kada traži, i da se to kasnije može dokazati. Opomena ima i granicu na koju treba obratiti pažnju: za prekid zastarelosti nije dovoljno da poverilac pozove dužnika pismeno ili usmeno da obavezu ispuni. Poziv, dakle, ne zaustavlja rok zastarelosti.
Dva puta: tužba ili izvršenje na osnovu verodostojne isprave
Ako je potraživanje utvrđeno izvršnom ispravom, na primer izvršnom sudskom odlukom, ili javnobeležničkom ispravom koja ima snagu izvršne isprave, poverilac može odmah da traži izvršenje.
Ako takve isprave nema, ali postoji verodostojna isprava, Zakon o izvršenju i obezbeđenju omogućava skraćen put. Verodostojne isprave su, između ostalog, menica i ček, račun uz otpremnicu ili drugi dokaz da je dužnik obavešten, izvod iz poslovnih knjiga za komunalne i slične usluge i javna isprava koja stvara izvršivu novčanu obavezu. Isprava mora da sadrži predmet, vrstu, obim i dospelost obaveze, a ako dospelost iz nje ne proizlazi, prilaže se dokaz o naknadnom roku.
Za pojedine vrste potraživanja zakon propisuje poseban režim. Tako se kod potraživanja iz komunalnih i srodnih delatnosti, za koja je verodostojna isprava izvod iz poslovnih knjiga, predlog podnosi javnom izvršitelju, koji i donosi rešenje o izvršenju. Zato se svaki predlog na osnovu verodostojne isprave ne podnosi na isti način, niti vodi istim putem preko suda.
Kada se predlog podnosi sudu, sud odlučuje, uz naznaku javnog izvršitelja koji će izvršenje sprovesti. U rešenju se dužniku po pravilu nalaže da u roku od osam dana plati dug sa troškovima. Prigovor protiv rešenja o izvršenju na osnovu verodostojne isprave podnosi se u roku od osam dana, a kod komunalnih i srodnih potraživanja preko javnog izvršitelja koji je rešenje doneo. Kod menice prigovor takođe postoji, ali za njegovo dejstvo na izvršenje važe posebna pravila, pa se posledice proveravaju u konkretnom predmetu. Zavisno od odluke o prigovoru, postupak se može nastaviti kao parnični.
Ako dug nije dokumentovan na takav način ili ga dužnik osporava iz osnova, dolazi u obzir tužba, u kojoj se osnov i visina potraživanja dokazuju u parničnom postupku. Koji je put razumniji, zavisi od dokaza, iznosa i prilika dužnika.
Šta rade javni izvršitelji
Javni izvršitelji sprovode izvršenje na osnovu izvršnih isprava i rešenja o izvršenju na osnovu verodostojne isprave. Poverilac u predlogu naznačava izvršitelja koji je mesno nadležan. Izvršenje se sprovodi određenim sredstvima na predmetima izvršenja, odnosno stvarima i pravima dužnika koji su zakonom dozvoljeni za izvršenje. Na šta se konkretno može naplatiti, zavisi od imovine dužnika i zakonskih ograničenja, pa unapred niko ne može znati koliko će se naplatiti.
Zastarelost: opšti i kraći rokovi
Zastarelošću prestaje pravo da se zahteva ispunjenje obaveze. Sud ne uzima zastarelost u obzir po službenoj dužnosti, već samo ako se dužnik na nju pozove. Rok počinje prvog dana posle dana kada je poverilac mogao da zahteva ispunjenje.
Opšti rok je deset godina, ako zakon ne određuje drugačije. Kraći rokovi, u kratkim crtama:
- tri godine za povremena davanja koja dospevaju godišnje ili u kraćim razmacima, kao i za anuitete, računajući od dospelosti svakog davanja;
- tri godine za međusobna potraživanja pravnih lica iz ugovora o prometu robe i usluga;
- tri godine za zakupninu;
- jedna godina za, na primer, komunalne usluge za domaćinstva i telefonske usluge;
- deset godina za potraživanja utvrđena pravnosnažnom odlukom suda, čak i kada je za njih inače predviđen kraći rok.
Postoje i drugi rokovi koji ovde nisu navedeni, pa se za svako potraživanje rok proverava posebno. Rok se ne može produžiti ni skratiti dogovorom.
Prekid zastarelosti i zamka priznanja duga
Zastarelost se prekida kada dužnik prizna dug, kada poverilac podigne tužbu ili preduzme drugu radnju protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom radi utvrđivanja, obezbeđenja ili ostvarenja potraživanja, kao i kada se zatraži prinudno izvršenje. Posle prekida rok počinje da teče iznova, a vreme pre prekida se ne računa. Kod tužbe, rok teče iznova od dana kada je spor okončan.
Za dužnika je važno da pismeno priznanje već zastarele obaveze zakon smatra odricanjem od zastarelosti, pa je pre potpisa „potvrde“ starog duga dobro proveriti da li je potraživanje uopšte još naplativo.
Kada ima smisla pravna analiza
Procena ima smisla pre prvog dopisa: da li je potraživanje dokazivo, da li je zastarelo, koji je put naplate primereniji i šta sledi ako dužnik prigovori. Analiza može biti od značaja i dužniku koji je dobio rešenje o izvršenju, jer rok za prigovor iznosi osam dana, a kod menice važe posebna pravila. Više je na stranici Imovinsko pravo.
Razgovarajmo o Vašoj situaciji
Svaki slučaj je drugačiji. Na konsultacijama dobijate procenu koja se odnosi baš na Vaš slučaj.