Preskoči na sadržaj
Evgenija Kumičića 15/2, Subotica
Borna BorićAdvokat · Subotica

Ugovor o doživotnom izdržavanju

Ovim ugovorom se briga i izdržavanje do kraja života razmenjuju za imovinu koja na davaoca prelazi posle smrti primaoca. Ovde je opšti pregled.

Ugovor o doživotnom izdržavanju zaključuju lice koje želi da mu neko do kraja života obezbedi smeštaj, negu i svakodnevnu pomoć, i drugo lice, srodnik ili nesrodnik, koje je spremno da to preuzme u zamenu za imovinu. Zbog dugog trajanja i uticaja na krug naslednika, ovaj ugovor može postati predmet spora. Pregled je opšti i ne odnosi se na konkretan slučaj.

Šta se ugovorom dogovara

Zakon o nasleđivanju razlikuje dve strane. Primalac izdržavanja je lice o kome se brine i koje određuje šta će posle njegove smrti pripasti drugoj strani. Davalac izdržavanja se obavezuje da ga izdržava i da se brine o njemu do kraja života, kao i da ga sahrani. Zauzvrat, na davaoca se posle smrti primaoca prenosi svojina na tačno određenim stvarima ili druga prava.

Ugovorom se mogu obuhvatiti samo stvari i prava koji postoje u trenutku zaključenja. Ako stranke nisu drukčije ugovorile, obaveza izdržavanja obuhvata obezbeđivanje stanovanja, hrane, odeće i obuće, odgovarajuću negu u bolesti i starosti, troškove lečenja i davanja za svakodnevne uobičajene potrebe. Za razliku od testamenta, ugovor o doživotnom izdržavanju ne može se jednostrano opozvati samo promenom volje jedne strane. Zakon predviđa sudski raskid u određenim slučajevima, a ugovor se može i sporazumno raskinuti (o tome niže).

Forma i zaštita pri zaključenju

Ugovor mora biti zaključen u obliku javnobeležnički potvrđene (solemnizovane) isprave. Beležnik potvrđuje ispravu klauzulom u kojoj stoji da je ugovornicima pročitana, da odgovara njihovoj volji i da su je svojeručno potpisali, a ta klauzula je uslov punovažnosti pravnog posla. Uz to, beležnik je dužan da ugovornike naročito upozori da imovina koja je predmet ugovora ne ulazi u zaostavštinu primaoca i da se iz nje ne mogu namiriti njegovi nužni naslednici, i da to upiše u klauzulu. Bez tog upozorenja ugovor je ništav (Zakon o nasleđivanju, čl. 195).

Ako je davalac fizičko ili pravno lice koje se profesionalno stara o primaocu (zdravstveno osoblje, bolnice, agencije), ugovor je ništav ako prethodno nije dobijena saglasnost organa starateljstva. Davalac svoje pravo može obezbediti upisom u javnoj knjizi.

Šta je korisno da ugovor jasno kaže

Zakon daje okvir, a ostalo stranke mogu da urede same. Zato je korisno da ugovor precizno navede:

  • koje se nepokretnosti i druga prava ustupaju;
  • u čemu se izdržavanje sastoji, ako stranke žele nešto drugo ili više od zakonskog opisa;
  • gde primalac živi i ko snosi koje troškove;
  • da li se izdržavanje ugovara za jedno ili više lica ili u korist trećeg lica.

Što je ugovor konkretniji, to je kasnije lakše utvrditi da li se obaveze ispunjavaju.

Šta se dešava tokom trajanja ugovora

Potraživanja primaoca izdržavanja ne mogu se preneti na drugoga. Kada je izdržavanje ugovoreno u korist trećeg lica, davalac stiče svojinu u trenutku smrti svog saugovarača, a obaveza traje do smrti trećeg lica.

Ako davalac izdržavanja umre, njegove obaveze prelaze na bračnog druga i potomke koji su pozvani na nasleđe, ako na to pristanu. Ako ne pristanu, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo na naknadu za ranije dato izdržavanje. Ako nisu u stanju da preuzmu obaveze, mogu zahtevati naknadu od primaoca izdržavanja, a njenu visinu određuje sud prema okolnostima slučaja.

Raskid ugovora

Ako se odnosi ugovornika iz bilo kog razloga toliko poremete da postanu nepodnošljivi, svaka strana može zahtevati da sud raskine ugovor. Posle raskida primalac je dužan da naknadi primljena davanja i usluge, a ako je do raskida došlo krivicom jedne strane, druga strana ima pravo na pravičnu naknadu. Ako se okolnosti posle zaključenja toliko promene da je ispunjenje znatno otežano, sud može da odnose iznova uredi ili da ugovor raskine, a uz saglasnost stranaka pravo primaoca može da preinači u doživotnu rentu. Sudski raskid je, dakle, jedna od mogućnosti. Moguć je i sporazumni prestanak ugovora; forma sporazuma određuje se prema sadržini ugovora i njegovim posledicama, naročito ako se odnosi na nepokretnosti.

Osporavanje posle smrti primaoca

Zakonski naslednici primaoca mogu zahtevati da sud poništi ugovor ako zbog bolesti ili starosti primaoca ugovor nije predstavljao nikakvu neizvesnost za davaoca. Rok je godinu dana od saznanja za ugovor, a najkasnije tri godine od smrti primaoca (Zakon o nasleđivanju, čl. 203). Sama činjenica da je primalac bio star ili bolestan nije dovoljna: zakon traži da ugovor zbog toga nije nosio nikakvu neizvesnost, što se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja.

Kao i svaki ugovor, i ovaj podleže opštim pravilima o poslovnoj sposobnosti i manama volje (Zakon o obligacionim odnosima). Ako neko ko pretenduje na nasleđe ugovor osporava, to se ostvaruje u posebnoj parnici. Da li će zbog toga ostavinski postupak biti prekinut, zavisi od toga da li postoji spor o činjenicama ili pravu od kojih zavisi raspravljanje zaostavštine.

Šta se dešava sa imovinom posle smrti primaoca

Imovina obuhvaćena punovažnim ugovorom ne ulazi u zaostavštinu primaoca, pa je naslednici ne nasleđuju i iz nje ne mogu tražiti ni nužni deo. Ako se posle smrti primaoca vodi ostavinski postupak, davalac izdržavanja treba da prijavi ugovor u tom postupku, a smrtovnica beleži da li takav ugovor postoji.

Kada ima smisla pravna analiza

Pravna analiza ima smisla pre zaključenja ugovora, kako bi obe strane znale šta preuzimaju i kako se to odražava na ostale članove porodice. Može biti od značaja i kada se obaveze ne ispunjavaju kako je dogovoreno, kada se razmatra raskid ili kada neko od naslednika razmišlja o osporavanju ugovora, jer su rokovi za osporavanje ograničeni. Više o ovoj oblasti: Nasledno pravo.

Razgovarajmo o Vašoj situaciji

Svaki slučaj je drugačiji. Na konsultacijama dobijate procenu koja se odnosi baš na Vaš slučaj.

Zakažite konsultacije
Pozovite Pošaljite upit